Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ/K i GF Sveučilišta u Mostaru
Frano Oreč, dipl. ing. rud.
Udruga „Zvuk kamena“ PosušjeF
1. UVOD
U uvodu potrebno je podsjetiti na neke važne detalje iz novije povijesti, od II. svjetskog rata do Domovinskog rata. Početkom 1950-tih godina u Posušju je organizirano poduzeće „Zidar“, koje je upošljavalo majstore kamena. Za nekoliko godina upošljavalo je oko 300 radnika, mahom zidara, koji su tvorci velikih objekata zidanih kamenom širom bivše države. Posebno treba napomenuti hidroelektrane Jablanica i Rama, mnogobrojne škole, crkve, mostove i druge objekte. Isti majstori su radili na vađenju, obradi i ugradnji kamena. U nastavku su prikazana neka djela posuških zidara.
Početkom 1970-tih godina krenuo je razvoj industrije kamena u Posušju, koji se realizirao kroz poduzeće „Ukraskamen“. Već 1971. godine napravljen je probni program za industrijsku obradu do 10.000 m2 izrezanog i obrađenog kamena. Pokazalo se da kamen koji je eksploatiran i prerađivan zaslužuje veliku pažnju, kako zbog svojih fizičko-mehaničkih, tako i zbog estetskih kvaliteta. Ponude koje su počele stizati sa svih strana ohrabrile su izradu još ozbiljnijeg programa, pa je za nepune tri godine povećana prerada na 20.000 m2 gotovog proizvoda. Nakon realizacije ovog programa, potražnja je bila daleko veća od kapaciteta, pa se krenulo u novi ambiciozni program koji predviđao proizvodnju od 80.000-90.000 m2 gotovog proizvoda, uz planirana ulaganja u istraživanje i eksploataciju. Program je rađen za najsuvremeniju tehnologiju, kako u preradi tako u eksploataciji. Čitavo vrijeme je postojao čvrsti stav o preradi isključivo autohtonog hercegovačkog kamena. Pošto na našim prostorima nema kategoriziranog bloka, odlučeno je da se koristi nepravilan blok, tzv. „tombolon“, kao prvi slučaj u tadašnjoj državi da se takav blok može prerađivati. Puštanjem u rad ovog pogona došlo je do otvaranja 4 kamenoloma sa različitim fizičko-mehaničkim i estetskim svojstvima. Za nepunih godinu dana došlo je do eksploatacije od 60.000 m2 mase bloka i oko 60.000 m2 proizvoda. Tržište je naraslo i proširilo se na područje Dalmacije, od Zadra do Dubrovnika, koje je imalo razvijeniju industriju kamena. Razlog tome je bila vrlo dobra kvaliteta dvaju vrsta kamena: „Osoje i Kljenak“, koje nisu imale ograničenja u primjeni, kako u vodoravnim i okomitim, tako u unutarnjim i vanjskim oblaganjima. Budući da se stalno povećavala potražnja na tržištu, početkom 1980-tih godina krenulo se u izradu novog programa proširenja, koji je sadržao i razvoj tehničkog kamena (proizvodnja građevinskih materijala). Proizvođene je dio granulacije za beton, 4 vrste rizla, filer do 0,093 mm, kao i kameno brašno za žbuke, pa je ovaj pogon tehničkog kamena bio jedan od najvećih u BiH.
Budući da se „Ukraskamen“ za kratko vrijeme postao stabilno poduzeće sa preko 300 uposlenih, 1983. godine stigla je ponuda od trgovačkog poduzeća „HIT“ Mostar da ga žele integrirati. Rukovodstvo je odbilo ovu ponudu političke naravi, pa je iz razloga tzv. „narušenog samoupravljanja“ u „Ukraskamen“ dovedena „prinudna uprava“, koja brzo donosi odluku da se iz Hrvatske kupuje blok za rezanje, te da se napuste vlastiti kamenolomi, čime izgubljeno tržište Dalmacije, odnosno oko 60% ukupnog prihoda. To je bio početak propadanja ovog poduzeća…
Sve ovo je bilo razlog da se poslije završetka Domovinskog rata pokrene ideja o ponovnom oživljavanju istraživanja i prerade kamena. Sa načelnicima općine Posušje su vođeni razgovori o ovoj ideji. Konačno, dana 11.02.2011. godine, u prostorijama Općine Posušje, organiziran je Okrugli stol „Mineralne sirovine Općine Posušje“, koji je bio veliki poticaj za budući rad. Pozivu su se odazvali predstavnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Instituta „IGH-Mostar“, Rudarsko-Geološkog fakulteta Tuzla, predstavnici Županije, kao i brojni stručnjaci iz ove oblasti. Sastanak je otvorio i goste pozdravio načelnik Općine Posušje g. Petar Polić, a uvodno izlaganje iznio je g. Frano Oreč. U višesatnoj stručnoj raspravi sudjelovali su svi nazočni, a, između ostalog, dogovoreno je osnivanje Rudarsko-geološke udruge. Udruga „Zvuk kamena“ je osnovana 4 mjeseca kasnije, sa konkretnim programom rada u kojemu je posebna pažnja data istraživanju i razvoju kamena u Hercegovini.
Nakon održanog Okruglog stola, povećan je interes javnosti, te su se pojavili i strani investitori, počev od jedne njemačke agencije koja se interesirala za mogućnost isporuke većih količina standardne ploče. Naročito je interes bio za proizvodnju punila za kemijsku i građevinsku industriju od kamena “Bosiljna“, koji je vrlo visoke kvalitete po različtim svojstvima. Za ovu vrstu punila interes su pokazale brojne strane tvrtke iz raznih zemalja (Njemačka, Švedska, Italija, Mađarska, Srbija, Belgija), kao i iz Hrvatske. Poseban interes pokazao je njemački „Henkel“, tražeći konkretne mogućnosti proizvodnje i isporuke vrlo finih punila za tvornicu praškastih ljepila sa lokacijom u Posušju. Zbog administrativnih razloga nije došlo do realizacije ovog vrlo atraktivnog programa. Potrebno je napomenuti da je ovaj program izrodio veliki interes za istraživanje kamena, što se vidi iz velike potražnje za dodjelu koncesija u cijeloj Hercegovini.
2. ZBORNICI RADOVA UDRUGE „ZVUK KAMENA“
2.1. Zbornik radova Udruge „Zvuk kamena“, broj 1, Posušje, XII. 2011.
SADRŽAJ:
– Riječ urednika (glavni urednik Vinko Bilopavlović, d.i.geol.; tehnički urednik: Frano Oreč, d.i.rud.)
– Referat predstavnika Općine
I. O KAMENU
– Bilopavlović, V., Oreč, F., Pudelko, F., Čamber, T., Boljat, E. i Čamber, I.: „Potencijalne lokacije arhitektonsko-građevnog kamena na području Zapadne Hercegovine“
– Oreč, F., Bilopavlović, V.: „Arhitektonske vrijednosti miljevine“
– Oreč, F.: „Od kamenog doba do doba kamena“
– Zovko I.: „Istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena uporabom specijalne video kamere“
II. IZ NAŠE POVIJESTI
– Pudelko, F.: „Povijesna prelamanja nacionalne pripadnosti u BiH kao posljedica geopolitičkog položaja teritorije“
III. SJEĆANJA
– Bilopavlović, V.: „Sjećanja na prof. Marijanovića“
2.2. Zbornik radova Udruge „Zvuk kamena“, broj 2, Posušje, XII. 2012.
SADRŽAJ:
– Riječ urednika (glavni urednik Vinko Bilopavlović, d.i.geol.; tehnički urednik: Frano Oreč, d.i.rud.)
I. O KAMENU
– Oreč, F.: „Konstruktivne vrijednosti miljevine“
– Bilopavlović, V.: „Jedan rudnik dvije mineralne sirovine“
– Šaravanja, K.; „Prikaz rezultata ispitivanja arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena“
– Čerimagić, Đ.: „Geološka svojstva jablaničkog gabra u funkciji geotehničkog modeliranja stijenske mase brane Jablanica“
– Glibić, M.: „Konstruktivne karakteristike crkve sv. Ante na Humcu sa osvrtom na kamen kao građevinski materijal“
– Boljat, E.: „Postanak i karakteristike nekih podzemnih krških oblika u Posuškom kraju“
– Tomić, Lj.: „Reportaža sa sajma kamena u Veroni“
II. IZ NAŠE POVIJESTI
– Dodig, R.: „Kamen u sepulkarnoj uporabi u Hercegovini“
– Čamber, I.: „Povijest istraživanja boksita“
– Oreč, F.: „8 konstrukcijskih slika o 8 kamenih crkava (osvrt na knjigu autora M.Glibić i I.Čolak)
2.3. Zbornik radova Udruge „Zvuk kamena“, broj 3, Posušje, XII. 2016.
SADRŽAJ
Riječ glavnog urednika (Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ.) 3
- O KAMENU 4
1. Langof, Z.: „Odroni i klizišta u stijenskim masivima“ 5
2. Čerimagić, Đ., Kapor, M.: „Determinacija inženjersko-geoloških i geotehničkih parametara u stijenskoj masi spilita, tufova i krečnjaka HE „Babino Selo“ 18
3. Kurtović, A.: „Oblici razgradnje prirodnog kamena“ 32
4. Hajdarević, I., Brkić, E., Šerifović, E.: „Mogućnosti upotrebe jezerskih krečnjaka neogene starosti sa područja Bosne i Hercegovine kao arhitektonsko-građevinskog kamena“ 42
5. Dugandžić, I.: “Blago hercegovačkoga kamenjara – kamen i voda“ 67
6. Oreč, F., Šaravanja, K.: „Ništa nije slučajno“ 74
II. IZ NAŠE POVIJESTI 80
7. Šaravanja, K.; „Gradnja i propadanje biskupske rezidencije u mostarskom Vukodolu, nacionalnog spomenika BiH“ 81
8. Oreč, F.: „Majstori kamena“ 99
III. PRILOG 109
9. Golemac, M.: „Posjet sajmu kamena u Veroni, Italija“ 110
2.4. Zbornik radova Udruge „Zvuk kamena“, broj 4, Posušje, XII. 2017.
SADRŽAJ
Riječ glavnog urednika (Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ.) 5
- O KAMENU 6
Langof, Z.: „Osnovni uzroci oštećenja kamenih struktura“ 7
Čerimagić, Đ., Kapor, M., Skejić, A., Hrasnica, M.: „Projektovanje mjera sanacije potporne konstrukcije geotehničkim sidrima i šipovima“ 12
Hajdarević, I., Šerifović, E., Rajič, T.: „Ladina-novi hercegovački kamen na tržištu“ 20
Kurtović, A., Šaravanja, K., Oreč, F.: „Kamene građevine na području BiH“ 31
Šaravanja, K., Hajdarević, I., Kurtović, A., Šerifović, E.: „Građenje bosanskim slatkovodnim vapnencima – bihacit, plivit i (bosanska) mošćanica“ 46
Šaravanja, K., Kurtović, A., Oreč, F.: „Kamen za stećke (bilige)“ 59
II. IZ NAŠE BAŠTINE 66
Dugandžić, I., Šimić, M.: „Stećci (bilizi), s posebnim osvrtom na stećke u Biloševici“ 67
Šaravanja, K., Kurtović, A., Oreč, F.: „Nadgrobni spomenici u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni od slatkovodnih vapnenaca – I. dio“ 80
Oreč, F.: „Naša baština u kamenu“ 90
III. PRILOZI 99
Pismo dekana GF Univerziteta u Sarajevu (Impresije nakon skupa udruge Zvuk kamena) 100
3. MEĐUNARODNI SIMPOZIJI „HERCEGOVINA-ZEMLJA KAMENA“
3.1. 1. Međunarodni simpozij „Hercegovina-zemlja kamena“ (20.-21.09.2013)
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Udruga „Zvuk kamena“, u suradnji sa IGH d.o.o. Mostar organizirali su 20. i 21. rujna 2013. godine 1. Simpozij o kamenu, znakovitog imena: „Hercegovina – zemlja kamena“. Simpozij je trajao 2 dana. Prvi dan je održan u dvorani za sastanke Građevinskog fakulteta, a drugi dan je bio terenski na području Parka prirode „Blidinje“.
Ideja o simpoziju datira čak iz davne 1996. godine sa prvih sastanaka mr. sc. Krešimira Šaravanje, direktora „IGH-Mostar“ sa gospodarstvenicima iz područja kamena: g. Franom Orečom i g. Antom Mrveljom.
Ideja je realizirana zahvaljujući suradnji sa Građevinskim fakultetom, koji je preuzeo vođenje organizacijskog dijela, u čemu su posebandoprinos dali dekan izv. prof. dr. sc. Ivan Lovrić, mr. sc. Krešimir Šaravanja,doc. dr. sc. Amira Galić i doc. dr. sc. Maja Prskalo, a g. Božo Penavić jenapravio, između ostalog, sjajno vizualno rješenje plakata Simpozija.
Smjernice i ciljevi Simpozija:
– znajući da je „kamen od početka ljudskog života na zemlji bio čovjeku oružje i alat, nakit, stan i grobnica“, te da je „bio jedno od trajnih sredstava njegovog stvaralaštva od prapočetka ljudske povijesti do danas (C. Fisković)“…
– znajući da kamen jedan od najstarijih, najdugovječnijih i najpostojanijih materijala u građevinarstvu, koji nas i danas oduševljava svojom dugotrajnošću, moćnim izgledom, snagom, ali i drevnom poviješću,…
– imajući na umu da su od kamena iz Hercegovine izgrađeni brojni objekti u obližnjim metropolama Zagrebu, Beču, Budimpešti i Beogradu, te naravno u Sarajevu i Mostaru, kao i brojni spomenici, među kojima i onaj ispred zgrade UN u New Yorku,…
– visoko cijeneći dugogodišnju tradiciju i iskustvo ovdašnjih ljudi u eksploataciji i preradi kamena, te u građenju stambenih i javnih objekata i spomenika u Hercegovini i šire,…
– respektirajući raspoložive resurse kamena dobrih fizikalno-mehaničkih svojstava, te dobrih geoloških i arhitektonskih vrijednosti (blokovitost, dekorativnost, itd.) na većem broju lokaliteta, te da na pojedinim lokalitetima može eksploatirati kamen više firmi, pa se mogu udruživati u klastere;
– ekološki osviješteni da je rudarstvo AGK ekološki relativno čisto u usporedbi s TGK ili s drugim mineralnim sirovinama,…
– prihvaćajući činjenicu da je već nastupila era AGK, kao široka platforma razvoja i ekspanzije gospodarstva,…
– prihvaćajući činjenicu da su investicijska ulaganja u eksploataciju i preradu kamena znatno niža nego u drugim djelatnostima, te da je cijena kamena dosta visoka, te da podnosi troškove transporta, pogotovo pomorskim putem,…
– pomalo razočarani masovnim uvozom i ugradnjom raznoraznog kamena izvana,…
– svjesni da kamen sa njegovim prirodnim kvalitetama ništa ne može zamijeniti,…
… Simpozij je imao je za cilj:
– animirati predstavnike projektantskih kuća, pozivajući ih, ali i naravno i sve druge, da se vratimo domaćem kamenu kroz objektivno sagledavanje njegove uloge u prošlosti, te mogućnosti razvoja u budućnosti,…
– preradu i oplemenjivanje provoditi pažljivo čuvajući ljepote krajolika i još uvijek najvećim dijelom gotovo nedirnutu prirodu, čist zrak, voda i tlo za buduće generacije,…
– upravljanje kamenom, ali i drugim mineralnim sirovinama, učiniti poticajnim, razumnim, praktičnim i prilagodljivim, čime će se osigurati zapošljavanje, potrebe budućih naraštaja, kao i smanjenje loših okolišnih i drugih utjecaja,…
Program rada – 1. dan
U okviru uvodnih pozdrava pedesetak sudionika Simpozija su pozdravili dekan Građevinskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Ivan Lovrić, predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija, te rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović, koji je ujedno i otvorio Simpozij. „Svjesni činjenice da živimo i djelujemo u kršu, kamenu, unatoč skoro neizdrživim financijskim poteškoćama na fakultetu, sa zadovoljstvom smo prihvatili ideju o održavanju ovog simpozija. Govoriti o kršu i kamenu, njegovoj ljepoti, a ne prisjetiti se dragog nam dr. Pere Marjanovića, nama na fakultetu nije moguće“ – rekao je dekan Lovrić, naglašavajući kako je ovaj simpozij dobio međunarodni karakter, s obzirom da u njegovom radu sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatske. Moderator uvodnog dijela bio je mr. sc. Mladen Kustura.
Pozdravni govori rektora Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlade Majstorovića (lijevo) i
dekana GF izv. prof. dr. sc. Ivana Lovrića (sredina); Uvodno izlaganje g. Frane Oreča (desno)
Radni dio se odvijao kroz plenarna izlaganja u dva dijela, koje su moderirali doc. dr. sc. Amira Galić i mr. sc. Krešimir Šaravanja.
Uvodno izlaganje na temu „Povijest razvoja kamenarstva od II. svjetskog rata do danas“ prezentirao je g. Frano Oreč, predsjednik Udruge „Zvuk kamena“ Posušje, ujedno i dopredsjednik Organizacijskog odbora Simpozija.
Nakon toga prezentirani su sljedeći radovi:
– Prof. dr. sc. Trpimir Kujundžić: „Ležišta arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj“;
– Dr. sc. Ivo Galić: „Arhitektonsko-građevni kamen u Hercegovini – elementarna pojava ili čimbenik regionalnog razvoja?“;
– Dr. sc. Dragan Vidić: „Primjena suvremenih tehnologija u cilju poboljšanja iskorištenja ležišta arhitektonsko-građevnog kamena“;
– Doc. dr. sc. Đenari Ćerimagić: „Uslojeni geološki i geotehnički parametri za modeliranje brane u gabru“;
– Radoslav Dodig: „Prapovijesni spomenici i grobovi na području Zvirića i Zvirovića“;
– Ivan Čamber: „ „Potencijalna ležišta AG kamena na području Hercegovine“;
– Frano Oreč: „Mogućnosti razvoja industrije kamena na području Hercegovine“;
– Doc. dr. sc. Azra Kurtović: „Prikaz zakonske regulative na području F BiH“;
– Mr. sc. Krešimir Šaravanja: „Prikaz rezultata ispitivanja arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena s područja Hercegovine i jugozapadne Bosne“.
Program rada – 2. dan
Drugog dana rada Simpozija, subota 21. rujna, sudionici obišli kamenolom „Bosiljna“, dvije nekropole stećaka, kao i crkvu sv. Ilije i galeriju u Masnoj Luci, tijekom čega su razmijenili svoja iskustva iz ove oblasti.
Sudionici Simpozija u kamenolomu Bosiljna (lijevo) i na nekropoli stećaka (sredina); Sudionici Simpozija u posjetu crkvi i galeriji u Masnoj Luci (desno)
Prezentirani radovi, kao i 3 dodatna rada, objavljeni su u posebnom Zborniku, koji je predstavljen 07.12.2013. godine u Posušju, te u „e-zborniku“ Građevinskog fakulteta. Posebna je zanimljivost da su dva rada proistekla iz diplomskih radova o kamenu kolegice Svjetlane Pekić (reprint rada iz 2002), te kolege Igora Grbeše (2013).
Zaključci sa 1. Simpozija
– Simpozij o kamenu treba postati tradicionalan uz održavanje svake druge godine, uz još brojnije sudjelovanje inozemnih i domaćih stručnjaka, projektanata, kao i zaposlenika GF i IGH, te studenata diplomskog studija;
– Simpozij treba imati naglašen međunarodni karakter čak i u nazivu skupa (2. simpozij o kamenu s međunarodnim sudjelovanjem „Hercegovina-zemlja kamena“);
– Rad simpozija proširiti na cjelodnevni, uz početni plenarni dio sa naručenim izlaganjima istaknutih stručnjaka, uz kasniji rad po raznim temama, odnosno sekcijama (npr. „Zakonska regulativa“, Kulturno-povijesna baština u kamenu“, „Kamen i okoliš“, „Ocjena kvalitete kamena“…). Simpozij završiti plenarnom raspravom i zaključcima;
– Drugi dan simpozija zadržati kao terenski na različitim pozicijama u Hercegovini u cilju druženja, razmjene iskustava u izvrsnoj kombinaciji kamenoloma, spomenika/objekata od kamena i prelijepe prirode koja to sve uokviruje u jednu cjelinu;
– Simpozij održavati u lipnju mjesecu, a pripremu započeti pola godine ranije dostavljanjem I. Obavijesti sa naznačenim ključnim datumima dostave sažetaka radova, te završenih radova, uz dostavu Programa rada simpozija petnaestak dana prije održavanja. Za ocjenu radova formirati stručni odbor. Prezentirane radove objaviti u zborniku radova kojeg će svi sudionici dobiti tijekom prijavljivanja prvog dana rada skupa. Radi uštede, moguće je tiskati samo sažetke objavljenih radova, uz CD koji bi sadržavao radove u elektronskom obliku. Time bi se izbjeglo plaćanje kotizacije, što je u ovakvim vremenima značajno;
– Pravovremeno potražiti sponzore čije bi reklame i eventualni izložbeni štandovi u holu našeg GF doprinijeli zaokruživanje financijske konstrukcije ovakvog skupa. Pri tome izabrati tvrtku koja će biti „tvrtka partner simpozija“ za tu godinu;
– Formirati povjerenstvo od tri do pet ljudi koji bi tražili prijam kod političkih dužnosnika kako bi se i politika zainteresirala za ovu problematiku;
– Na simpozij svake godine pozvati posebne goste. Za prvi put to bi mogli biti predstavnici klesarske škole iz Pućišća na Braču, koji bi mogli donijeti sa sobom i izložiti neke eksponate (eventualno ih i prodati da ih ne vraćaju nazad zbog granice s RH). Naravno tu je i klesarska škola iz Posušja…;
– Simpozij treba medijski najavljivati i pratiti, s ciljem nastavka promoviranja nepobitne činjenice da je kamen kao mineralna sirovina jedan od temelja razvoja budućnosti Hercegovine i šire zbog rastuće potrebe modernog društva za sve više nemetalnih mineralnih sirovina, od kojih je upravo kamen jedna od najvažnijih;
– Simpozij treba isticati sve društveno korisne značajke kamenarskog poziva i njegove drevne povijesne baštine kao realno mogući zamašnjak budućeg regionalnog razvoja Hercegovine i šire. U tom smislu simpozij treba nastaviti otvarati medijski prostor kamenarskoj struci i postavljanju kamenarstva u izravnu korelaciju s graditeljstvom;
– Simpozij treba nastaviti otvarati raspravu o brojnim pitanjima s područja istraživanja i eksploatacije AGK i TGK u Hercegovini, Bosni i Hercegovini i šire;
– Simpozij treba i dalje otvarati raspravu o brojnim pitanjima s područja gradnje i uporabe AGK u Hercegovini, Bosni i Hercegovini i šire. Simpozij treba afirmirati mogućnosti eksploatacije kamena, te samim tim preferirati industrijsku proizvodnju u sektoru tehničkog kamena, jer trenutna ekspanzija uvoza arhitektonsko-građevinskog kamena dovodi do zatvaranja eksploatacijskih polja;
– Dio radova (ako ne bude više od 10 radova onda svi) objavljivati tiskanjem zbornika radova, kao i u elektroničkom zborniku radova Građevinskog fakulteta „e-Zbornik“;
– Predlaže se izrada „Rudarsko-geološke prospekcije nemetaličnih sirovina na prostoru Hercegovine“;
– Predlaže se pokretanje inicijative za prikupljanje podataka o svim dosadašnjim istražnim radovima i formiranje baze podataka o rudarsko–geološkim istraživanjima na prostoru Hercegovine u prošlosti;
– Predlaže se što žurnije donošenja tehničkih propisa kojima bi se detaljnije regulirao sustav ocjenjivanja sukladnosti kamenih proizvoda, te obveza dobivanja i izrade uvjerenja o kvaliteti;
– Predlaže se projektantima objekata koji sadrže kamen, ali i djelatnicima općinskih službi za prostorno uređenje, da ovisno o projektnim zahtjevima, kriterijima i uvjetima kojima će kamen biti izložen (mikroklima, lokacija, predviđeno opterećenje kod oblaganja gaznih površina i slično) vode računa o pogodnosti određenog materijala za namjeravanu uporabu čime bi se izbjegao veliki broj slučajeva primjene neodgovarajućeg kamena sa svim posljedicama koje proizilaze iz toga. Kako je zbog iznimne raznolikosti i varijabilnosti svojstava različitih vrsta kamena i njihove primjene nemoguće utvrditi općenite kriterije uporabljivosti (ocjene kvalitete), oni moraju biti utvrđeni za svaki projekt posebno;
– Kod uvoza AGK predlaže se njegova provjera ispitivanjem od strane ovlaštenog laboratorija da bi se provjerila sukladnost dostavljenog materijala i priloženih svojstava. Nažalost, uvoz AGK kamena ide puno brže nego što se može provjeriti njegov kvaliteta, jer nema zakonske obveze da se izvrši provjera njegovih svojstava prije nego što se uveze. Kada AGK stigne u prostor industrijskog pogona ili trgovačkog lanca sve onda ovisi od projektanta, nadzornog organa i investitora;
– Predlaže se da inspekcije službe svojim radom osiguraju da se na tržištu ne nalaze proizvodi od kamena koji nemaju valjane dokaze o uporabljivosti;
– Zaključke Simpozija objaviti na Web stranicama organizatora (GF, Udruga „Zvuk kamena“, IGH), te poslati medijima i odgovarajućim institucijama.
3.2. 2. Međunarodni simpozij o kamenu, Posušje, 18.-20.06.2015. godine
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Udruga „Zvuk kamena“ Posušje organizirali su od 18.-20. lipnja 2015. godine 2. Simpozij o kamenu, znakovitog imena: „Hercegovina – zemlja kamena“.
Simpozij je trajao 3 dana. Okupio je stručnjake iz naše zemlje i susjedstva s tematikom iskorištavanje kamena kao jedne od najvrjednijih sirovina u Hercegovini. Drugog dana izlaganja su održana u kino dvorani u Posušju. Sudionike Simpozija je pozdravio predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke g. Zdenko Ćosić, a u ime dekana izv. prof. dr. sc. Ivana Lovrića, predsjednika Organizacijskog odbora Simpozija, skup je pozdravila i prodekanica za znanost izv. prof. dr. sc. Maja Prskalo, koja je ujedno i otvorila Simpozij.
Detalji sa održanih izlaganja u kino dvorani u Posušju
Uvodno izlaganje prezentirao je g. Frano Oreč, predsjednik Udruge „Zvuk kamena“ Posušje, ujedno i dopredsjednik Organizacijskog odbora Simpozija. Istaknuo je kako je potrebno što više promovirati kamen i pomoći izlagačima ostvariti međusobnu suradnju. „Cilj je afirmacija kamena i podizanje kamena na razinu koju zaslužuje, te pomaganje izlagačima da se što više upoznaju, te da međusobno ostvare suradnju u ekonomskom i tehničkom smislu.“
Nakon toga prezentirani su sljedeći radovi, koji su se odnosili na istraživanje, eksploataciju kamena, korištenje kamena, kao i kamen u arheologiji:
– Prof. dr. sc. Vjekoslav Domjan: “Komercijalne vrijednosti kamena”;
– Prof. dr. sc. Zlatko Langof: “Ispitivanje tehničkih i mehaničkih karakteristika kamena za zidane konstrukcije”;
– Prof. dr. sc. Zlatko Langof: “Uloga međublokovskih ispuna na stabilnosti kamenih konstrukcija”;
– V. prof. dr. sc. Azra Kurtović, mr. sc. Krešimir Šaravanja & Frano Oreč, dipl. ing. rud.: “Mogućnosti primjene eruptivnog agregata u asfaltnim mješavinama s posebnim osvrtom na jablanički gabro”;
– Prof. dr.sc. Snježana Vasilj: “Žujina gradina u Boljunima – kameni grad na rudistnim vapnencima”;
– Doc. dr. sc. Zlatan Talić & doc. dr. sc. Đenari Ćerimagić: “Geotehničke karakteristike terena i proračun dozvoljene nosivosti na lokaciji Mostar br. 3 autoceste Zvirovići – Počitelj”;
– Mr. sc. Goran Glamuzina & Josip Marinčić, dipl. ing. geol.: “Paleontološka obilježja mezozojskih i paleogenskih vapnenaca u zapadnoj Hercegovini kao značajni i još uvijek neprepoznati element dekorativnosti AG kamena”;
– Alojz Filipović, dipl. ing. geol. & Ismir Hajdarević, dipl. ing. geol.: “AG kamen centralne Bosne”;
– Vedrana Tutiš, mag. arh. i engl. jezika & Stanislav Vukorep: “Srednjovjekovna nekropola stećaka Karasovice”.
Većina radova je objavljena u „e-zborniku“ Građevinskog fakulteta, broj 9 u lipnju 2015. godine, a preostala 2 rada bit će objavljena u narednom broju „e-zbornika“.
Proizvođači kamena iz čitave BiH tijekom 3 dana rada Simpozija su izlagali gotovo sve vrste kamena iz BiH na štandovima na Trgu hrvatskih branitelja.
Treći dan, 20. lipnja, održan je okrugli stol proizvođača kamena sa sljedećim temama:
– Problem na području industrije kamena;
– Mogućnost daljnjeg razvoja ove industrije;
– Suradnja svih proizvođača po pitanju tržišta;
– Uzajamni razgovori između izlagača;
– Prijedlog organiziranja proizvođača u udrugu ili u neki drugi oblik;
– Ostala pitanja i donošenje zaključaka.
Eksponati AGK iz čitave Federacije BiH
Istaknuto je da napretka u ozbiljnijoj proizvodnji kamena u BiH nema, iako je u zemljama Europske unije prepoznata kvaliteta ovoga blaga, a i potražnja je uistinu ogromna.
3.3. 3. Međunarodni simpozij o kamenu, Mostar/Posušje, 29.-30.06.2018. godine
POZIVNA PREDAVANJA
(abecednim redom)
1. Bašić, N.: „Govoriti kamenom“
2. Rošin, J.: „U početku bijaše kamen, a kamen…”
4. Banjad Pečur; I.: „Upotreba recikliranih materijala kao agregata u novom betonu“
4. Šrajer, F.: „Iskustva Republike Hrvatske na polju valorizacije, promoviranja i obnove suhozidne baštine“ (Okrugli stol o suhozidnoj gradnji)
5. Rošin, J.: “Iskustva suhozidne gradnje“ (Okrugli stol o suhozidnoj gradnji)
PREGLED RADOVA NA SIMPOZIJU
(abecednim redom)
1. Akmadžić, V., Vrdoljak, A., Zelenika, M.: „Osvrt na nazivlje tradicijskih alata u obradi kamena na području Hercegovine“
2. Brizić, I., Kondža, M.: “Primjena kalcijevog karbonata u medicinske svrhe”
3. Dugandžić, I.: „Blago hercegovačkog kamena – kamen i voda“
4. Galić, A. Bilopavlović, V.: „Problematika istraživanja i otvaranja kamenoloma arhitektonsko-građevnoga kamena”
5. Galić, I., Farkaš, B., Soldo, I.: „Mogućnosti eksploatacije i iskorištenja arhitektonsko-građevnog kamena u Hercegovini i sličnim geološkim sredinama“
6. Glibić, M., Čolak, I.: „Crkva sv. Franje u Rasnu, Široki Brijeg“
7. Hajdarević, I., Babajić, E.: „Arhitektonsko-građevni kamen Bosne“
8. Korman, T., Kujundžić, T.: „Primjena lančane sjekačice u eksploataciji arhitektonsko građevnog kamena“
9. Kulukčija, S.: „Ziđe od prirodnog kamena prema DIN EN 1996-1 i BAS EN 1996-1-1 (Eurokod 6)“
10. Kurtović, A., Šaravanja, K.: „Obnova kulturno-povijesne baštine, s posebnim osvrtom na metodologiju utvrđivanja zamjenskih vrsta kamena Gradske Vijećnice u Sarajevu
11. Kurtović, A.: „Zaštita autorskog prava u arhitekturi na primjeru utvrđivanja zamjenske vrste kamena podloge Trga Bosne i Hercegovine u Sarajevu“
12. Mandžić, K., Babajić, E., Ibrahimović, A., Mandžić, E.: „Petromehanika jablaničkog gabra“
13. Paladino, Z.: „Oblikovanje kamenom na primjerima dviju značajnih hrvatskih sakralnih gradnji 1930-ih godina“
14. Skejić, A., Kapor, M., Čerimagić, Đ.: „Eksperimentalno ispitivanje monoaksijalne čvrstoće očvrsle troske”
15. Soldo, M.: „Kamenolomi stećaka na području Općine Posušje“
16. Šahinagić-Isović, M., Špago, A., Ćećez, M.: „Ispitivanje kamena potpornih zidova HE Jablanica“
17. Šaravanja, K., Oreč, F., Kurtović, A.: „Kratak prikaz hercegovačkih suhozida“ (Okrugli stol o suhozidnoj gradnji)
18. Šaravanja, K., Popić, D., Marić, T., Radić-Kustura, J.: „Analiza raspoloživih rezultata ispitivanja kamena Tenelija“
19. Zovko, M., Šaravanja, K.: „Postupak izdavanja okolišne dozvole za kamenolome u Federaciji Bosne i Hercegovine“
Autori: 38, od čega 23 sveučilišna profesora (2 akademika) sa 9 fakulteta iz BiH i RH
PRIJEDLOG ZAKLJUČAKA SIMPOZIJA
– Simpozij o kamenu treba postati tradicionalan i održavati se (u načelu) svake druge godine, uz još brojnije sudjelovanje inozemnih i domaćih stručnjaka za kamen;
– Rad Simpozija proširiti na poslijepodne, uz početni plenarni dio sa naručenim izlaganjima istaknutih stručnjaka, te kasniji rad po izabranoj temi/temama (npr. „Zakonska regulativa“, Kulturno-povijesna baština u kamenu“, „Kamen i okoliš“, „Ocjena kvalitete kamena“…). Simpozij završiti raspravom i zaključcima;
– Drugi dan Simpozija zadržati kao terenski na različitim pozicijama u Hercegovini u cilju druženja, razmjene iskustava u izvrsnoj kombinaciji kamenoloma, spomenika/objekata od kamena i prelijepe prirode koja to sve uokviruje u jednu cjelinu;
– Simpozij održavati krajem lipnja mjeseca, a sve prispjele i recenzirane radove objaviti u specijalnom izdanju „e-ZBORNIK“-a Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i na web stranici Udruge „Zvuk kamena“ Posušje;
– Simpozij medijski najavljivati i pratiti, s ciljem nastavka promoviranja nepobitne činjenice da je kamen kao mineralna sirovina jedan od temelja razvoja budućnosti Hercegovine (i šire) zbog rastuće potrebe modernog društva za sve više nemetalnih mineralnih sirovina, od kojih je upravo kamen jedna od najvažnijih;
– Simpozij treba isticati sve društveno korisne značajke kamenarskog poziva i njegove drevne povijesne baštine kao realno mogući zamašnjak budućeg regionalnog razvoja Hercegovine i šire. U tom smislu Simpozij treba nastaviti otvarati medijski prostor kamenarskoj struci i postavljanju kamenarstva u izravnu korelaciju s graditeljstvom;
– Simpozij treba nastaviti otvarati raspravu o brojnim pitanjima s područja istraživanja i eksploatacije arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena u Hercegovini, Bosni i Hercegovini (i šire);
– Simpozij treba i dalje otvarati raspravu o brojnim pitanjima s područja gradnje i uporabe arhitektonsko-građevnog kamena u Hercegovini, Bosni i Hercegovini (i šire). Simpozij treba afirmirati mogućnosti eksploatacije kamena, te samim tim preferiranja da je industrijska proizvodnja kamena ekonomski isplativa;
– Predlaže se što žurnije donošenje tehničkih propisa kojima bi se detaljnije regulirao sustav ocjenjivanja sukladnosti kamenih proizvoda, te obveza dobivanja i izrade uvjerenja o kvaliteti;
– Predlaže se projektantima objekata koji sadrže kamen, ali i djelatnicima općinskih službi za prostorno uređenje, da ovisno o projektnim zahtjevima, kriterijima i uvjetima kojima će kamen biti izložen (mikroklima, lokacija, predviđeno opterećenje kod oblaganja gaznih površina i slično) vode računa o pogodnosti određenog materijala za namjeravanu uporabu čime bi se izbjegao veliki broj slučajeva primjene neodgovarajućeg kamena sa svim posljedicama koje proizilaze iz toga. Kako je zbog iznimne raznolikosti i varijabilnosti svojstava različitih vrsta kamena i njihove primjene nemoguće utvrditi općenite kriterije uporabljivosti (ocjene kvalitete), oni moraju biti utvrđeni za svaki projekt posebno;
– Kod uvoza kamena predlaže se njegova provjera ispitivanjem od strane ovlaštenog laboratorija da bi se provjerila sukladnost dostavljenog materijala i priloženih svojstava;
– Predlaže se da inspekcijske službe svojim radom osiguraju da se na tržištu ne nalaze proizvodi od kamena koji nemaju valjane dokaze o uporabljivosti;
– Zaključke Simpozija objaviti na Web stranicama organizatora (GF i Udruga „Zvuk kamena“), te poslati medijima i pokroviteljima Simpozija i drugim institucijama.
Slike sa Simpozija na kojem je obilježeno 40 godina rada Građevinskog fakulteta
4. PREGLED DIPLOMSKIH RADOVA NA TEMU KAMENA U RAZDOBLJU (2002)2013.-2016.
1. Pekić, S.: PRILOG IZUČAVANJU SVOJSTAVA KAMENA TENELIJE I KAMENA MILJEVINE KORIŠTENIH U IZGRADNJI I OBNOVI GRAĐEVINA U MOSTARU, diplomski rad, 2002.
2. Grbeša, I.: PRILOG IZUČAVANJU ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA HERCEGOVINE U SPOMENICIMA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE, diplomski rad (master), V. 2013.
3. Mrvelj, J.: OKOLIŠNA DOZVOLA ZA KAMENOLOME, S POSEBNIM OSVRTOM NA KAMENOLOM PALJEVINE-VLAKE, POSUŠJE, diplomski rad, IX. 2013.
4. Bušić, A.: PRIMJENA KAMENA U GRADITELJSTVU, diplomski rad (master), XI. 2013.
5. Nižić, B.: METODE OBRADE KAMENA SA PRIMJERIMA IZ HERCEGOVINE, diplomski rad (master), XI. 2013.
6. Šaravanja, D.: ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG I TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA SA PODRUČJA HERCEGOVINE I JUGOZAPADNE BOSNE, diplomski rad (master), XI. 2013.
7. Šimunović, M.: UTJECAJI NA OKOLIŠ KAMENOLOMA, MJERE SMANJENJA UTJECAJA, MONITORING I SANACIJE, diplomski rad (master), XI. 2013.
8. Žderić, V.: KAMEN ZA INTERIJERE S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIMJENU AUTOHTONOG HERCEGOVAČKOG KAMENA, diplomski rad (master), XI. 2014.
9. Đurović, I.: TRADICIONALNE SUHOZIDNE KONSTRUKCIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA HERCEGOVINU I DUBROVAČKO PRIMORJE, diplomski rad (master), X. 2015.
10. Benz, B.: KAMEN ZA EKSTERIJERE S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIMJENU AUTOHTONOG HERCEGOVAČKOG KAMENA, diplomski rad (master), X. 2014.
11. Opšivač, M.: SUVREMENA TEHNOLOŠKA EKSPLOATACIJA KAMENA, S POSEBNIM OSVRTOM NA KAMENOLOM “POLOGOŠA”, diplomski rad, XI. 2015.
12. Jurko, J.: TRADICIJSKI KAMENI OBJEKTI – OD SKLONIŠTA DO DOMA, S POSEBNIM OSVRTOM NA HERCEGOVINU I JADRAN, diplomski rad (master), XI. 2016.